base_jumpPA_450x300 Sport

Base jumping


Base jumping je adrenalinski sport, a što može biti zanimljivije isviše adrenalina od skoka s padobranom? To najviše ovisi o ljudima samima, ali i o vremenskim uvjetima i načinima izvođenja određenih ekstremnih sportova, no svakako da se u skoku s padobranompojavljujenajviše adrenalina. Base jumping je adrenalinski sport s više mogućnosti dobivanja ozljede, slično kao i Ice climbing, dok je bungee jumping gotovo siguran sport.

Base Jumping je sport, ako ga možemo tako nazvati, u kojem ljudi skaču s određenih fiksiranih objekata s padobranom na leđima. Base zapravo označava 4 površine s koje ljudi mogu skočiti, buildings (zgrade), antennas (antene), spans (mostovi), and earth (stijene).

wingsuit sky dive Base jumping

1978 snimljen je prvi Base skok, te se od tog trenutka taj sport sve više popularizirao. Base jumping je puno opasniji sport od skoka iz aviona.

Osamdesetih godina prošlog stoljeća svi su skokovi rađeni sa dva padobrana (glavnim i rezervnim), dok je kasnije dizajnirana posebna oprema, jedinstvena za Base skokove.

Base jumping zahtijeva snažnu unutarnju psihičku snagu i uravnoteženost. Nema trenera, savjetnika ili bilo koga da Vam kaže da ste spremni, odluka je Vaša i snosite punu odgovornost za svaki skok.

online zarada

Može se reći da je nastao iz Skydivinga, sa razlikom da se BASE skokovi odvijaju na značajno manjim visinama i sa fiksiranih objekata koji služe kao platforma za skok. Velika razlika postoji i u brzinama koje su direktno povezane sa visinom sa koje se skok izvodi. Kod Skydivinga postiže se tzv. terminal velocity (kritična brzina), koja označava kranju brzinu kojom neki objekt može padati, odnosno kada više nema ubrzavanja. Zahvaljujući ovome kod skydivinga je moguće puno bolje upravljati padom pomoću položaja tijela i otvoriti padobran na sigurnoj visini. Zbog puno manjih brzina Base jumping skakači imaju manju kontrolu nad samim padanjem i mogu se lako početi prevrtati.

Položaj tijela kod base jumping skoka određuje stabilnost pada u prvim sekundama skoka, prije nego se postigne dovoljna brzina pri kojoj se pad može bolje kontrolirati. Kod skokova sa manjih visina padobran se otvara dosta rano, pa ako je došlo do problema prilikom skoka, odnosno ako se skakač počeo okretati u zraku postoji velik rizik od zaplitanja u užad padobrana. Kod slobodnog pada sa visine od 600 metara, pri visini od 300 m tijelo pada brzinom od 54 m/s i do tla ima oko 5,7 sekundi. Base jumping se izvodi s manjih visina. Na primjer kod skoka sa 150 m visine do tla treba 5,6 sekundi. Padobran se mora otvoriti pri upola manjim brzinama nego kod skydivinga i puno brže stoga BASE skakači koriste posebno izrađene padobrane.

Base jumping

Odgovori