Sport

Matematika iza sportova


Nakon objašnjavanja matematike iza sportskog klađenja serijal o kladionicama završavamo današnjim člankom koji je vezan uz matematiku iza samih sportova. U obzir naravno uzimamo samo najpopularnije i najeksponiranije sportove koji su i najpoznatiji u svakodnevnom životu što se jasno preslikava u samu kulturu klađenja. Kako biste imali bolji pregled odlučili smo sportove koji se nude u kladionicama podijeliti u dvije velike skupine – u prvoj se nalaze loptački timski sportovi s manjim volumenom udaraca/šuteva/ i zbroja poena/golova dok su se u drugu smjestili loptački sportovi s većim volumenom repeticije šuteva/udaraca te zbroja poena/golova.

U prvu smo grupu odlučili smjestiti sveprisutni nogomet, koji je matematički gledano najneisplativiji sport za klađenje, i hokej na ledu u kojem puno češće pobjeđuje bolja momčad nego u nogometu te ona koja je imala premoć u udarcima. Hokej smo ipak smjestili u isti koš s nogometom jer se ne igra na prevelik zbroj golova pa ne pobjeđuje uvijek bolji tim no u klađenju taj sport posjeduje znatnu prednost ispred nogometa iz razloga što kladionice nude mogućnost klađenja na samo dva znaka što se konačnog ishoda tiče čime se eliminira treći znak iz jednadžbe. Na matematičkom planu to odmah poboljšava šanse za dobitak na 50-50 bez obzira na postavljene tečajeve. U drugu skupinu spadaju svi oni sportovi u kojima u najčešćem slučaju pobjeđuje bolja ekipa a sve to zahvaljujući matematici odnosno velikom volumenu golova/poena i udaraca/šuteva. Takvi su sportovi primjerice košarka, rukomet, tenis i odbojka dok je ipak najzlatniji primjer košarka u kojoj su velika iznenađenja rijetka upravo iz razloga što razlika u klasi češče izlazi na površinu zbog većeg broja poena što naravno odgovara favoritu koji na taj način lakše prikazuje prisutnu razliku u klasi i što mu omogućava povoljan rezultat. Tenis je također vrlo pogodan sport za klađenje i to ponajviše iz razloga što najčešće sudjeluju dva igrača/igračice o kojima isključivo ovisi bet kroz veliki broj razmjene udaraca i gemova a na kraju i setova što na kraju rezultira time da jasnije pokazuje razliku u klasi između suparnika.

Nogometu kao fenomenu samom za sebe smo odlučili posvetiti poseban dio u ovom članku čime i završavamo priču o matematici u najdražem nam hobiju/poslu. U usporedbi s ostalim loptačkim sportovima omjer broja udaraca i broja pogodaka u nogometu je neproprocionalan ali i malen u usporedbi s ostalim sportovima. Vrlo se jednostavno može objasniti činjenica da vrlo često ne pobjeđuje dominantna i bolja ekipa i to iz razloga što s matematičkog aspekta zbog malog broja golova(otprilike ukupni prosjek golova u europskim profesionalnim ligama se kreće od 2 do 3 po utakmici i zato i jest glavna referentna margina kladionica za golove 2.5) na vidjelo daleko teže izlazi razlika u klasi između ekipa što onda posljedično s tri moguća raspleta susreta(1, x i 2) dovodi do toga da se za nogomet slobodno može reći kako se radi o najneisplativijem sportu za klađenje i prognoziranje što se rezultata tiče.

U ovom tjednu ostanite s nama jer slijedi objašnjenje over/under klađenja u svim sportovima i vezanih sistema te još dosta zanimljivih i korisnih stvari.

Odgovori